Na AGGF-u održana promocija knjige „Prostor, pisanje i prevođenje“ Vedrane Ikalović
Konferencije i skupoviKnjigeAktuelnostiNovosti i obavještenjaU okviru obilježavanja 30 godina Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, u četvrtak, 29. oktobra 2026. godine, održana je promocija knjige „Prostor, pisanje i prevođenje: naučni radovi o Čovjeku, (u) Gradu i Vremenu“ prof. dr Vedrane Ikalović, uz razgovor „O arhitekturi knjige“ i otvaranje izložbe fotografija „Čitanje grada“.
Promocija je bila i prilika za svojevrstan povratak autorke na fakultet na kojem je započela svoje obrazovanje i istraživački put, koji je iz Banje Luke odveo u Japan, a potom u Francusku, gdje danas radi kao profesorka na Katoličkom univerzitetu u Lilu.
Knjiga objedinjuje naučne radove nastale tokom deset godina autorkinog istraživačkog rada, od 2012. do 2022. godine, prvobitno objavljene na različitim jezicima. Njihovim prevođenjem i objedinjavanjem u jednoj publikaciji, istraživanja posvećena gradu, domu, mjestu, svakodnevnom životu i odnosu čovjeka i prostora postala su dostupna domaćoj akademskoj i stručnoj javnosti, ali i širem krugu čitalaca. Istovremeno, knjiga predstavlja svojevrsnu hronologiju autorkinog istraživačkog razvoja, pružajući uvid ne samo u rezultate već i u proces nastajanja naučnog znanja.
Promocija je organizovana u formi razgovora „O arhitekturi knjige“, koji je, otvorio i šira pitanja pisanja, prevođenja i izdavaštva u oblasti arhitekture i urbanizma.
O knjizi su, iz različitih perspektiva, razgovarali prof. dr Vedrana Ikalović, autorka; prof. dr Nevena Novaković, recenzentkinja knjige i profesorica na AGGF-u; doc. dr Borjan Mitrović, filolog i istoričar umjetnosti sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu; i Sonja Lero Maksimović, viša asistentkinja na Filološkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci i izvršna urednica Izdavačke kuće „Imprimatur“. Razgovor je vodio prof. dr Igor Kuvač sa AGGF-a i iz Istraživačkog centra za prostor.
U prvom dijelu razgovora pažnja je bila usmjerena na sadržaj, koncept i oblikovanje publikacije, kao i na odnos arhitekture, čovjeka, prostora i mjesta, te samog jezika i kulturnog konteksta. Posebno je razmatrana struktura knjige, koja povezuje radove nastale u različitim periodima i istraživačkim okolnostima, ali i njena neobična grafička i urednička rješenja. Knjiga se čita sa dvije strane, koristi ćirilicu i latinicu, a svojim oblikovanjem uspostavlja simboličku vezu sa japanskom kulturom, koja je značajno obilježila autorkin profesionalni razvoj.
Jedna od važnih tema bilo je i prevođenje kao proces tumačenja i oblikovanja naučnog znanja. Pored prenošenja tekstova iz jednog jezičkog i kulturnog konteksta u drugi, razgovaralo se i o značaju razvijanja stručne terminologije na domaćem jeziku, čemu doprinosi i rječnik pojmova uvršten u publikaciju. Kroz primjere istraživanja japanskih gradova i svakodnevnih prostornih praksi, otvoreno je i pitanje kako nam iskustva drugih kultura mogu pomoći da preispitamo sopstveno razumijevanje prostora.
Drugi dio razgovora bio je posvećen izdavaštvu kao obliku kulturne produkcije, njegovim vrijednostima, izazovima i budućnosti u dobu vještačke inteligencije. Otvorena su pitanja finansiranja, vidljivosti, distribucije i publike za stručne i naučne publikacije, kao i položaja arhitektonske knjige u savremenom akademskom i kulturnom okruženju.
Događaj je zaokružen otvaranjem izložbe fotografija „Čitanje grada“ Vedrane Ikalović, koje čine dio knjige. Izložba je ponudila drugačiji pogled na autorkina istraživanja, ističući fotografiju ne samo kao sredstvo dokumentovanja već i kao način posmatranja, čitanja i tumačenja urbanog prostora.
Promocija knjige i prateća izložba bile su prilika za susret arhitekture, naučnog istraživanja, jezika, prevođenja i izdavaštva, ali i za razgovor o značaju stvaranja, očuvanja i dijeljenja znanja unutar i izvan akademske zajednice.
Fotografije: Maja Dujaković
