„Rekonstrukcija budućnosti“ — razgovor o nasljeđu i budućnosti Sutjeske

U okviru manifestacije „Ranko Radović. Sutjeska“, 15. septembra 2026. godine na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci održana je panel-diskusija „Rekonstrukcija budućnosti“, posvećena vrijednostima, zaštiti i mogućoj budućnosti nacionalnog parka Sutjeska i Spomen-kuće Bitke na Sutjesci arhitekte Ranka Radovića.

U razgovoru su učestvovali Mejrema Zatrić-Šahović, arhitektica i istoričarka arhitekture, docent na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu i predsjednica DOCOMOMO BH, Milena Dragaš, arhitektica konzervator iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, Đorđije Milanović, botaničar i istraživač sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, i Nataša Crnković, ekolog i dugogodišnja aktivistkinja Centra za životnu sredinu. Razgovor je moderirao Igor Kuvač (Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci i Istraživački centar za prostor). Različite profesionalne pozicije učesnika omogućile su da se nacionalni park Sutjeska istovremeno sagleda iz perspektive arhitekture, zaštite kulturnog nasljeđa, prirodnih vrijednosti i odnosa lokalnih zajednica prema zaštićenom prostoru.
Polazište razgovora bilo je pitanje šta je zapravo Sutjeska: nacionalni park, mjesto istorijskog događaja i kolektivnog sjećanja, memorijalni kompleks, pejzaž, arhitektura i umjetnost — ili upravo jedinstvena cjelina u kojoj te vrijednosti nije moguće potpuno razdvojiti. Posebna pažnja posvećena je odnosu Radovićeve Spomen-kuće prema Dolini heroja, spomeniku Miodraga Živkovića, umjetnosti u njenoj unutrašnjosti i prirodnom pejzažu nacionalnog parka Sutjeska.

Razgovor je otvorio i pitanje mjesta Spomen-kuće u široj arhitektonskoj kulturi — od njenog ranog predstavljanja u međunarodnoj stručnoj periodici i izložbe Arhitektura kao likovni jezik Ranka Radovića u Salonu Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, 1981., do predstavljanja na izložbi Toward a Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia, 1948–1980 u Muzeju moderne umjetnosti (MoMA) u Njujorku, 2018. Kroz razgovor o odnosu lokalnog i univerzalnog razmatrano je i na koji način Radovićeva arhitektura proizlazi iz konkretnog mjesta, a istovremeno postaje međunarodno prepoznatljivo arhitektonsko djelo.

Iz perspektive zaštite kulturnog nasljeđa razgovaralo se o današnjem statusu i stanju Spomen-kuće, mogućnostima njene obnove, ali i o potrebi da predmet zaštite ne bude samo pojedinačni objekat. Otvoreno je pitanje očuvanja širih prostornih odnosa — enterijera, freski, pristupa, vizura, odnosa prema spomeniku i pejzažu.

Poseban dio razgovora bio je posvećen prirodnim vrijednostima Sutjeske i potrebi da se Tjentište razumije kao dio mnogo većeg i živog prirodnog sistema. Govorilo se o biodiverzitetu, dugogodišnjim naučnim istraživanjima ovog prostora, promjenama pejzaža i potrebi da se priroda i kulturno nasljeđe ne posmatraju kao dva potpuno odvojena sistema.

Razgovor je potom proširen na ulogu lokalnih zajednica i građana. Jedno od pitanja bilo je kako formalno zaštićena vrijednost postaje nešto što ljudi prepoznaju kao svoje i prema čemu razvijaju odgovornost. U tom kontekstu, upoznavanje, istraživanje, obrazovanje i aktivno učešće prepoznati su kao važni načini održavanja odnosa između nasljeđa i savremenog života.

Naziv panela „Rekonstrukcija budućnosti“ tako je razgovor usmjerio dalje od pitanja fizičke rekonstrukcije same Spomen-kuće. U završnom dijelu otvorena su pitanja kako bi Tjentište i nacionalni park mogli izgledati 2050. godine, šta u njema mora biti sačuvano, a šta se može mijenjati, te kakav bi novi život Spomen-kuća mogla dobiti kao prostor kulture, istraživanja, obrazovanja i savremenog javnog života.

Panel je pokazao da razgovor o budućnosti Sutjeske ne može početi samo pitanjem kako nešto obnoviti, već prije svega pitanjima šta imamo, zašto je to vrijedno i kako te vrijednosti možemo ponovo prepoznati i prenijeti novim generacijama.

Događaj je koncipiran kao dio manifestacije „Ranko Radović. Sutjeska“, uz autorsku izložbu Maja Đilas i razgovor o knjizi Ranko Radović Autobiografija, a koju organizuju Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, Istraživački centar za prostor i DOCOMOMO BH.

GALERIJA FOTOGRAFIJA